Ante Babić: Konverzija na ovaj način je predizborni potez, to je očito

Gostujući u emisiji RTL Direkt ministar financija Boris Lalovac govorio je o Vladinom planu za rješenje problema kredita u švicarskim francima. Na pitanje voditelja Zorana Šprajca kako to da je Vlada uopće išla sa svojom, kako ju je nazvao, radikalnom odlukom, koja nije na liniji prijedloga HNB-a i banaka, ministar je odgovorio da Vlada ima širu definiciju socijalno ugroženih građana nego što je imaju banke.

‘U tom kontekstu smo rekli da je to njihov redovni posao da vide kako pomoći ljudima koji nikako ne mogu otplaćivati rate i vidjeli smo da to nije zadovoljavalo naše kriterije. Budući da smo htjeli jednom zauvijek presjeći s tim švicarcem, jer zadnjih šest, sedam godina samo o tome pričamo, ljudi su pod velikim stresom, ne mogu planirati svoju budućnost, odluka je bila zbog toga da ne ulazimo u nikakve kriterije nego da sve kredite konvertiramo i da napokon pustimo ljude da žive’, pojasnio je ministar.Na Šprajcovu opasku da u bankama skreću pozornost da je Europska komisija u svom izvješću tražila da se rješenje traži prvenstveno samo za one koji su u socijalnoj nevolji i da se to ne rješava ovakvim zakonskim aktima, Lalovac uzvraća konstatacijom da hrvatska Vlada ima pravo regulirati svoje unutarnje tržište. ‘Znamo da je ovo jedan težak i bolan proces koji dugo traje, tako da u ovom dijelu štitimo svakog ugroženog, bez obzira je li on socijalni kriterij ili ne’, kazao je Lalovac.

Tvrdi da je svaka banka pojedinačno u komunikaciji s Banskim dvorima dala podršku Vladinom rješenju, ali da se na razini sektora nisu uspjele dogovoriti jer u svojim portfeljima imaju različitu strukturu švicaraca pa će nositi i različit teret Na Šprajcovu primjedbu da bi, kako ga je upozorio jedan neimenovani bankar, banke nakon izmjena zakona mogle tužiti državu i tražiti odštetu zbog izravne intervencije u ugovorni odnos, Lalovac je odgovorio da misli da do toga neće doći jer je bankama država najveći klijent. ‘Hrvatski građani kroz svu tu potrošnju plaćaju tim istim bankama skoro 10 milijardi kuna kamata godišnje i mislim da im to nije pametno. Mislim da im taj spor ne bi prošao, ukoliko ja budem ministar i ostaje ova vlada. Ukoliko banke krenu s tužbom, naš (Vladin) arsenal je veći’, primijetio je ministar. ‘Prilikom otvaranja kredita, u svim današnjim procjenama, vidjeli ste da nisu vodili upravljanje rizicima. Doveli su ljude u dužničko ropstvo i mi samo dajemo priliku da iz njega izađu, da počnu živjeti’, dodao je.

Iako i Vlada i dužnici imaju velika očekivanja od predloženog rješenja za spas dužnika u švicarskim francima, neovisni ekonomisti upozoravaju da najavljeno rješenje sadrži niz nedostataka. Po njima, prva mana predloženog modela odnosi se na različit tretman koji će dužnici u francima sada imati u odnosu na dužnike u eurima. Vlada takvom mjerom, poručuje Damir Novotny, ekonomski analitičar, pomaže manjoj skupiti dužnika i stavlja je u povoljniji položaj u odnosu na one koji su se zaduživali u eurima. “Ima li Vlada pravo raditi tako nešto? Ovo je klasičan fiskalni manevar u izborno vrijeme, kakvih smo se nagledali u posljednjih 15-ak godina, za što Vlada nema mandat” ocjenjuje Novotny. “Ovakav potez u potpuno neravnopravan položaj stavlja ljude koji su se zaduživali u eurima” kratko nam je rekao jedan ekonomist, koji je želio ostati anoniman, prenosi Jutarnji list.

I Ante Babić, neovisni ekonomist, vjeruje da se radi ponajprije o izbornom potezu. “Očito je da je to izborni potez”, kaže Babić. No, prema njegovoj ocjeni, možda je i važnije da se radi o zakašnjelom rješenju, koje se usvaja znatno nakon što se problem pojavio: da su nadležne institucije, posebno središnja banka, tada reagirale, razmjeri tog problema danas bi, uvjeren je Babić, bili manji. K tome, dodaje, sve upućuje na to da se problem dužnika rješava samo parcijalno. Po njemu, cjelovitije rješenje trebalo bi obuhvatiti i izmjene Zakona o obveznim odnosima, koji bi doveli do suštinskih promjena u kreditnim odnosima.

Druga primjedba ekonomista odnosi se na neselektivnost u rješavanju problema. Novotny pritom upozorava kako je, prema dostupnim podacima, samo manji dio dužnika u francima stambene kredite uzimao kako bi riješio stambeno pitanje, dok se veći dio zadužio kako bi tim novcem kupio drugu ili treću nekretninu, pa čak i kako bi trgovali nekretninama, koje su kupovali iz onoga što je tada izgledalo kao povoljan kredit, i tako zaradili. “Onima koji su time rješavali svoje egzistencijalno pitanje treba pomoći, no onima koji su nekretnine kupovali iz špekulantskih razloga Vlada ne treba pomagati, oni neka prodaju te nekretnine”,  ističe Novotny. Konačno, ekonomisti upozoravaju da se postavlja i pitanje tko će snositi trošak ovakvoga rješenja. “Ključno je pitanje tko će to platiti. Vlada može donijeti zakon koji želi i njime pokušati riješiti jedan problem, ali će time otvoriti nekoliko novih. K tome, banke će otpisani dio dugova sljedećih nekoliko godina moći iskazivati kao poreznu olakšicu, što znači da Vlada taj problem zapravo prebacuje na neku drugu administraciju”,zaključuje Novotny.

I Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta vjeruje da Vlada rješenjem koje je skrojila šalje krivu poruku. Konverzija po tečaju koji je vrijedio u trenutku odobravanja kredita imat će negativne posljedice ne samo na poslovanje banaka i stvaranje dodatnog tereta za porezne obveznike, nego i multiplikativne i nepovoljne efekte na odgovornost i racionalnost upravljanja osobnim, poslovnim i javnim financijama u Hrvatskoj. Umjesto da se radi na širenju financijskih znanja, dobrih financijskih navika i svijesti građana o ekonomskim rizicima, šalju se poruke koje društvo i zemlju još više udaljavaju od zdravog ekonomskog ponašanja – naglašava Ivanov, koja smatra da bi konverziju trebalo raditi po tečaju sredine između vrijednosti na dan odobravanja kredita i datuma konverzije

You may also like

0 comments