Trgovinski sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, poznatiji pod nazivom TTIP, izravno bi utjecao na povećanje hrvatskog BDP-a.

U slučaju da se ukinu samo carine, rast BDP-a iznosio bi 0,01 posto. Ako uz carine smanje i necarinske prepreke za 10 posto, rast bi dosegao 0,02 posto, dok bi ukidanje i carina i necarinskih prepreka dovelo do izravnog povećanja BDP-a od 0,11 posto. Jedan je to od zaključaka analize utjecaja Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU i SAD-a (TTIP) na Hrvatsku koju je Ministarstvo vanjskih poslova naručilo od međunarodne konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers i Centra za međunarodni razvoj (CMZ) iz Zagreba.

Glavni je adut LNG terminal na Krku, objasnio je Ante Babić za Večernji list i dodao:

“Tehnologija proizvodnje energije i instalirani kapaciteti proizvodnje energije u Hrvatskoj i dalje će koristiti uvozni ugljen, pa tako i američki. Mogućnost suradnje na području energije je na području LNG-a preko terminala na Krku. Uspije li se otkloniti problem na strani SAD-a o izvozu nafte, to također može pospješiti suradnju SAD-a i EU preko Hrvatske. Otvorena je tema frakiranja, odnosno korištenja američke nafte dobivene tom metodom iz škriljevca, što je vezano uz ukidanje zabrane izvoza nafte izvan SAD-a. Frakiranje je ekološki problem na tlu SAD-a, a ne EU ni Hrvatske.”