Angela Merkel smanjila očekivanja od summita EU

 Njemačka kancelarka Angela Merkel je u svom govoru u Bundestagu u četvrtak uoči odlaska na summit Europske unije izjavila kako konačno rješenje migrantskog pitanja unutar EU još nije na vidiku.
„Mi još nismo tamo gdje bismo htjeli biti“, rekla je Merkel u tradicionalnom obraćanju Bundestagu uoči summita EU-a. Naglasila je kako će s članicama EU-a koje su „voljne za suradnju“ pokušati „malim koracima“ doći do rješenja.

„Pitanje migracija moglo bi postati sudbinsko pitanje Europske unije“, rekla je Merkel. Njemačka kancelarka je objasnila kako za pet od sedam točaka za rješavanje krize postoji načelna suglasnost. Rješenje još nije pronađeno za uvođenje jedinstvenog azilantskog sustava i mehanizma solidarne raspodjele izbjeglica po zemljama članicama.

Merkel se založila za formiranja „koalicije voljnih“ unutar EU koja bi bila spremna regulirati azilantski sustav. „Oni koji traže pomoć u Europi ne mogu sami odabrati u kojoj EU zemlji će zatražiti azil. To ne ide“, rekla je Merkel.

Ona je u svom govoru ukazala i na velike propuste u Njemačkoj prilikom postupka protjerivanja onih kojima je odbijen azil ili koji predstavljaju opasnost po građane poput jednog Iračanina koji je optužen da je ubio jednu 15-godišnjakinju te nedavno uhićenog bivšeg tjelohranitelja Osama bin Ladena koji već godinama živi u Njemačkoj od državne potpore. „Kada jedan ovakav strašan događaj poput ubojstva Susanne pokaže da se predugo odugovlačilo sa sudskim procesom protiv optuženog, onda je to stanje koje ne možemo i ne smijemo prihvatiti“, rekla je Merkel.

Njemačka kancelarka se založila i za tješnju suradnju s afričkim zemljama iz kojih izbjeglice dolaze u Europu. „Moramo se pobrinuti za izdavanje više radnih i studentskih viza kako ljudi ne bi padali u ruke beskrupuloznim krijumčarima ljudima“, smatra njemačka kancelarka.

Merkel je još jednom obranila svoju odluku s početka 2015. da „na molbu Austrije i Mađarske“ propusti stotine tisuće izbjeglica u Njemačku. Na unutarnjopolitičkom planu Merkel se nalazi pod pritiskom zbog najava ministra unutarnjih poslova i predsjednika sestrinske stranke CSU s kojom CDU, kojem je Merkel na čelu, tvori Uniju CDU/CSU, Horsta Seehofera da će početkom srpnja zatvoriti granice Njemačke za one izbjeglice i tražitelje azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja EU-a.

Merkel je odbacila takvo jednostrano rješenje i traži konsenzus s partnerima iz EU-a zbog čega je došlo do raskola unutar Unije CDU/CSU i u pitanje je doveden opstanak trenutne demokršćansko-socijaldemokratske koalicije.

Horst Seehofer kao jedni član vlade nije prisustvovao govoru kancelarke što je opravdano „internim terminima“. Prema ispitivanju javnog mnijenja javnog servisa ARD 75 posto ispitanih podržava europsko rješenje migrantske krize, dakle opciju za koju se zalaže i njemačka kancelarka.

Takozvane “platforme za iskrcavanje” na Mediteranu u kojima bi Europska unija mogla zadržavati migrante dok odlučuje hoće li im odobriti azil posljednjih su tjedana tema užarene rasprave, no tu ideju odbacuju sve države koje bi trebale biti njezin dio.

Taj plan, za koji se čini da ima široku podršku među državama članicama, predviđa izgradnju prihvatnih centara u mediteranskim državama sjeverne Afrike, ali i u balkanskim zemljama poput Albanije i Makedonije.

Države na koje se plan odnosi nisu sklone toj ideji. Maroko je objavio da neće izgraditi migrantske centre. Izvor iz vlade je rekao da “kraljevina neće djelovati kao policijske snage za Europu”. No drugi izvor tvrdi kako će Maroko potpisati “takav sporazum ako uvjeti budu dobri”.

Tunis je jedna od država koju EU ozbiljno razmatra jer se percipira stabilnom. No premijer Youssef Chahed prošle je godine odbio tu ponudu. Alžir nije na većoj ruti migranata koji žele prijeći iz Afrike u Europi i također odbacuje europsku ideju. Premijer Ahmed Ouyahia smatra kako se migrante treba vratiti u njihove domovine. Prošle je godine Alžir deportirao stotine migranata, ostavivši ih na saharskoj granici s Nigerom.

Libiju od zbacivanja Moammara Gaddafija razdire građanski rat. Međunarodno priznata vlada u Tripoliju kontrolira samo dijelove države. U isto vrijeme Libija je država u koju stiže najveći broj migranata na proputovanju prema Europi. Libijska vlada ovog je tjedna kategorički odbila da bude mjesto platforme za iskrcavanje.

Tome se protivi i Egipat. Ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry je u prosincu rekao kako su glavni uzroci migracija siromaštvo, nezaposlenost i politička nestabilnost. Osudio je činjenicu da migrantima nisu dostupni nikakvi pravni koraci. EU za svoj plan ozbiljno razmatra i Niger, dijelom i jer se nalazi na glavnoj ruti migranata prema sjeveru. U toj državi se već nalazi velik broj migranata koji se vraćaju i ljudi koji su deportirani sa sjevera. Čelnik nigerske Državne agencije za borbu protiv krijumčarenja ljudi Goge Maimouna Gazibo naglasio je kako nema informacija o planu izgradnje centara u njegovoj državi.

I Albanija i Makedonija su odbacile prijedlog Bruxellesa. Albanski premijer Edi Rama rekao je za njemačke novine da službena Tirana neće nikad “prihvatiti europske prihvatne centre” na svom teritoriju.

You may also like

0 comments