Angela Merkel i četvrti puta izabrana za kancelarku

Bundestag je u srijedu, gotovo pola godine nakon parlamantarnih izbora, izabrao Angelu Merkel za novu njemačku kancelarku nakon čega bi trebala uslijediti prisega vlade kod predsjednika Njemačke Frank-Waltera Steinmeiera.
“Predsjedniče Bundestaga, prihvaćam ovaj izbor”, rekla je Merkel nakon što je predsjednik Bundestaga Wolfgang Schaeuble objavio rezultate glasovanja zastupnika Bundestaga.

Za Angelu Merkel je glasovalo 364 zastupnika što je osjetno manje od 399 koliko raspolaže demokršćansko-socijaldemokratska koalicija. Pretpostavlja se da najviše otpora dolazi iz redova manjeg koalicijskog partnera Merkeličine Unije CDU/CSU, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) koja se do posljednjeg trenutka dvojila oko ulaska u koaliciju s demokršćanima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu je svečano prisegla u Bundestagu, čime je 24. savezna vlada SR Njemačke stupila na dužnost, a demokršćanska političarka po četvrti put preuzela dužnost njemačke kancelarke.

„Zaklinjem se da ću svoju snagu posvetiti boljitku njemačkog naroda, braniti ga, štititi Ustav i njemačke zakone, da ću savjesno ispunjavati svoje dužnosti i biti pravedna. Tako mi Bog pomogao“, rekla je Angela Merkel (Kršćansko-socijalna unija CDU) pred Bundestagom polažući prisegu.

Nakon toga je zajedno s članovima svoje vlade otišla u nekoliko stotina metara udaljenu rezidenciju njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera na prisegu novih članova kabineta.

U četvrtom kabinetu Angele Merkel, koji je rezultat trećeg izdanja tzv. velike koalicije između demokršćana i socijaldemokrata, nalazi se 15 ministara.

CDU i SPD će u novom kabinetu imati po šest ministara, po tri žene i tri muškarca. Sestrinska stranka Merkeličina CDU-a, Kršćansko-socijalna unija (CSU) u Berlin šalje tri ministra.

Funkciju ministra financija i vicekancelara obnašat će Olaf Scholz (SPD), vanjskih poslova Heiko Maas (SPD), gospodarstva Peter Altmeier (CDU), unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU), obrane Ursula von der Leyen (CDU), rada i socijalne skrbi Hubertus Heil (SPD), pravosuđa i zaštite potrošača Katarina Barley (SPD), obitelji Franziska Giffey (SPD), prehrane i poljoprivrede Julia Kloeckner (CDU), zdravstva Jens Spahn (CDU), prometa i digitalnog razvoja Andreas Scheuer (CSU), razvojne pomoći Gerd Mueller (CSU), obrazovanja i znanosti Anja Karliczek (CDU), zaštite okoliša Svenja Schulze (SPD) te ministar za specijalne dužnosti i šef kancelarskog ureda Helge Braun (CDU).

Glavni ciljevi nove vlade – blagostanje u Njemačkoj i boljitak u EU

Nova vlada je u 177 stranica dugom koalicijskom ugovoru, koji je svečano potpisan u ponedjeljak, najavila borbu za održavanje blagostanja u Njemačkoj, ali i za boljitak čitave Europske unije. Autori ugovora, koji nosi puni naziv „Novi uzlet za Europu. Nova dinamika za Njemačku. Novo jedinstvo za našu zemlju“, ističu njegov istaknuti socijalni element.

Odmah nakon svečane prisege ured Angele Merkel je najavio kako kancelarka već u petak putuje u Pariz kako bi s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom razgovarala o reformama Europske unije.

Sastavljanju vlade je prethodila dugotrajna potraga za koalicijom. Nakon izbora 24. rujna 2017., na kojem su i Unija CDU/CSU i SPD ostvarili svoje najslabije rezultate u povijesti, tadašnji predsjednik SPD-a Martin Schulz je najavio kako SPD neće više ulaziti u vladu s Angelom Merkel.

Nakon toga su demokršćani započeli pregovore o sastavljanju vlade sa zelenima i liberalima, koji su prekinuti početkom prosinca zbog odustajanja liberala.

Nakon toga je čelništvo SPD-a, nakon pritiska predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, pristalo na nove pregovore s Unijom CDU/CSU.

Unutarstranački otpor novim pregovorima s demokršćanima je bio velik, ali je članstvo SPD-a, na glasovanju krajem veljače i početkom ožujka, sa 66 posto glasova pristalo na ulazak u koaliciju. Pretpostavlja se da je strah od novih izbora, kao i moguće novo jačanje populista iz Alternative za Njemačku, članove SPD-a nagnalo da ipak pristanu na novi ulazak u koaliciju s demokršćanima.

Nakon koalicijskih pregovora Angela Merkel je doživjela kritike iz redova vlastitog CDU-a zbog toga što je SPD-u ustupila neka od važnih ministarstava, prije svega ministarstvo financija. Optužbe su išle tako daleko da se predsjednici CDU-a i kancelarki predbacivalo da je popuštala SPD-u samo da bi se održala na vlasti.

Anelitičari procjenjuju da se radi o posljednjem kancelarkom mandatu Angele Merkel. Naznaku da se 63-godišnja političarka namjerava u godinama koje dolaze povući predstavlja i dovođenje Annegret Kramp-Karrenbauer na mjesto glavne tajnice CDU-a.

I Angela Merkel je, nakon što je sudjelovala u građanskim pokretima u Istočnoj Njemačkoj i početkom devedesetih se priključila CDU-u, do kancelarske pozicije došla nakon što je obnašala funkciju glavne tajnice i predsjednice CDU-a.

You may also like

0 comments