Povijesno najniži manjak hrvatskog državnog proračuna od samo 2,75 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a ponajviše se zahvaljuje rastu poreznih prihoda, odnosno većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva, potaknutom rekordnom turističkom sezonom, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Prema u ponedjeljak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Eurostata, ukupni prihodi konsolidirane opće države u prošloj godini su iznosili 163,3 milijarde kuna, što je rast za 12,4 milijarde kuna ili 8,2 posto na godišnjoj razini.
Istodobno su ukupni rashodi od 166 milijardi kuna zabilježili razmjerno slabiji godišnji rast od 3,8 milijardi ili 2,3 posto. “Posljedično je u prošloj fiskalnoj godini ostvaren povijesno najniži manjak konsolidirane opće države koji je iznosio 2,8 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a”, navode analitičari RBA u osvrtu na izvješće DZS-a. Ističu i da je taj deficit znatno niži u od planiranog iznosa iz posljednjeg rebalansa državnog proračuna od 1,7 posto BDP-a, dok je u odnosu na 2015. manjak niži za 8,6 milijardi kuna ili 2,6 postotnih bodova BDP-a.
Prihodi od PDV-a porasli više od 7 posto
Povoljna kretanja u protekloj godini posljedica su nekoliko ključnih čimbenika, navode analitičari RBA. “Najveći utjecaj imalo je povećanje poreznih prihoda, čiju okosnicu čine prihodi od PDV-a koji su prikupljeni u iznosu od 46,4 milijarde kuna. Ostvarivši značajno viši priljev u odnosu na planirani, prihodi od PDV-a su na godišnjoj razini porasli za preko 3 milijarde kuna, zabilježivši snažan rast od 7,1 posto u odnosu na 2015.”, navodi se u analizi. Ističe se kako je to posljedica pozitivnih trendova, odnosno iznadočekivanog rasta gospodarstva, koje je bilo snažno pogurnuto rekordnom turističkom sezonom. Lani je, naime, BDP porastao 2,9 posto, najbrže od 2007. godine.
Prvi pad javnog duga nakon osam godina
“Doprinos smanjenju fiskalnog deficita došao je i od nižih rashoda za kamate koji su u prošloj godini iznosili 11,2 milijarde kuna te su u odnosu na godinu ranije smanjeni za 763 milijuna, odnosno 6,4 posto”, navode analitičari RBA. Zahvaljujući tome, došlo je do značajnog povećanja primarnog salda proračuna opće države, koji je i drugu godinu zaredom zabilježio suficit.
Tako je primarni višak s 579 milijuna kuna, zabilježenih u 2015. godini, premašio 8,4 milijarde kuna u 2016. godini, čineći 2,4 posto BDP-a. “Očito je smanjenje proračunskog deficita, pogurnuto i prošlogodišnjim diskontinuitetom na političkoj sceni, otvorilo prostor i za značajno manje potrebe za zaduženjem države”, ističu analitičari RBA.
Zahvaljujući tome, krajem prošle godine javni dug spustio se na 289,1 milijardu kuna. “Tako je hrvatski javni dug prvi puta nakon osam godina spustio svoj udio u BDP-u na 84,2 posto, 2,5 postotnih bodova niže u odnosu na godinu ranije”, navode analitičari RBA.
I u 2017. izdašni proračunski prihodi
Dodaju i da nastavak gospodarskog rasta sugerira da bi proračunski prihodi trebali biti izdašni ili barem u skladu s planom Ministarstva financija. “S druge strane, ako rashodi budu ostvareni u skladu s planom, može se govoriti o daljnjoj prilagodbi i sve većoj mogućnosti za izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Ali tu posao ne treba stati, već naprotiv trebao bi se nastaviti s konkretnim strukturnim mjerama i konkretnim javnim politikama”, poručuju analitičari RBA.
Ističu i da, premda u 2017. očekuju produbljivanje proračunskog manjka, taj bi manjak i dalje trebao ostati na razinama ispod 2 posto BDP-a, dok bi i treću godinu za redom trebali bilježiti primarni suficit.
HGK: Ovo su reprezentativni rezultati i u europskim okvirima
Podaci o stanju deficita i duga na kraju 2016. godine potvrđuju da je u prošloj godini postignut znatan napredak u fiskalnoj konsolidaciji, a riječ je o respektabilnim rezultatima i u europskim okvirima, ocijenila je u ponedjeljak Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 2,7 milijardi kuna,ili 0,8 posto BDP-a, što je najniži deficit od 2002. godine, od kada se mjeri, dok je javni dug pao na 84,2 posto BDP-a, izvijestili su u ponedjeljak Državni zavod za statistiku i Eurostat.
Podaci o stanju deficita i duga na kraju 2016. godine potvrdili su već poznatu činjenicu da je u prošloj godini postignut znatan napredak u fiskalnoj konsolidaciji koja je svojim rezultatima nadmašila proporcije planirane u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2019., a uz to su više nego zadovoljene i Preporuke Vijeća EU iz siječnja 2014. godine (spuštanje proračunskog manjka na 2,7 posto BDP-a u 2016. godini), ističu iz HGK. “Izuzetno dobri rezultati u kretanju proračunskih prihoda povezani su s ostvarivanjem dinamičnijega gospodarskog rasta od prvotno planiranog, pri povoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima (uspješna turistička sezona, niske cijene nafte i sirovina, rast inozemne potražnje). Istodobno su i proračunski rashodi držani pod kontrolom, čemu je dijelom pridonijelo i privremeno proračunsko financiranje početkom prošle godine te, potom, ograničena mogućnost stvaranja obveza tehničke Vlade”, kažu u Komori.
Ističu da je i u europskim okvirima riječ o respektabilnim rezultatima koji Hrvatsku svrstavaju kao drugu najuspješniju zemlju prema smanjenju udjela proračunskog manjka u BDP-u u 2016. godini (iza Grčke), dok se prema kretanju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska nalazila na šestom mjestu prema dinamici smanjivanje tog udjela. “Rezultati travanjskog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj ohrabruju jer se putem zdravijih javnih financija stvaraju preduvjeti za izgledan izlazak zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka. To će, uz nastavak gospodarskog rasta i provedbu strukturnih reformi, otvoriti mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje i time povoljnijeg financiranja države, tvrtki i stanovništva”, ističu iz HGK.
Upozoravaju, međutim, da je za održivost započetih pozitivnih tendencija neophodna provedba strukturnih reformi na kojima, kako ocjenjuju, prošle godine nije puno učinjeno, odnosno potreban je sustavan rad na rješavanju problematike koja opterećuje gospodarski i financijski sustav zemlje, uključujući pitanja održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava te ukupnu problematiku povezanu s nepovoljnim demografskim kretanjima.
Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u RH pokazuje da je u 2016. deficit konsolidirane opće države iznosio 2,7 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, nakon što je godinu ranije iznosio 11,3 milijarde kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a.
Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.
Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva. BDP je, naime, lani porastao 2,9 posto, što je najbrži rast gospodarstva od 2007. godine.