Analiza RBA: Rast BDP-a od 1.2 posto je realan, ali….

Prema prvoj procjeni DZS-a bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju realno je veći za 1,2% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prvo tromjesečje zabilježio je rast od 0,7% dok je na godišnjoj razini realno veći za 1,4%.

Realna godišnja stopa rasta BDP-a od 1,2% najviša je od trećeg tromjesečja 2008., a posljedica je rasta i inozemne i domaće potražnje. Naime, oporavak je zabilježen u svim sastavnicama BDP-a pa i u bruto investicijama u fiksni kapital koje su po prvi put nakon šest tromjesečja zabilježile realan rast koji je u promatranom tromjesečju na godišnjoj razini iznosio 0,8%. Posljedica je to vrlo niske baze odnosno dugogodišnjeg razdoblja pada, ali izgledna su i nešto veća ulaganja u opremu s obzirom na sve stabilniji rast industrijske proizvodnje te solidan rast u uslužnom sektoru.

Ohrabruje podatak da je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren neto inozemnom potražnjom (1,1 postotni bod) zbog snažnijeg rasta izvoza od uvoza. Realan izvoz roba i usluga porastao je 10,2%. Pritom je realan rast roba u odnosu na isto tromjesečje lani iznosio 14,1%, a usluga 6,1%. Posljedica je to oporavka na tržištima najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, ali i polaganog okretanja tržišnih subjekata na izvoz što naglašava potrebu daljnjeg jačanja izvozne konkurentnosti hrvatskog realnog i uslužnog sektora. Uvoz roba i usluga u drugom tromjesečju realno je porastao 6,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014.

Pojedinačno najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja s udjelom od gotovo 60% i drugo tromjesečje zaredom bilježi oporavak s nešto višom stopom realnog rasta od 0,6%. Rast osobne potrošnje bio je i očekivan s obzirom na povećanje raspoloživog dohotka, poboljšanja indikatora iz ankete o pouzdanju i očekivanjima potrošača te naposljetku rasta prometa trgovine na malo. Dodatno solidan rast izvoza usluga odnosno uspješna turistička predsezona podržali su nastavak oporavka osobne potrošnje.

Naposljetku rast realne potrošnje zabilježila je i država uz stopu od 0,4% godišnje što je u suprotnosti s potrebom snažnije fiskalne konsolidacije s ciljem obuzdavanja deficita i rasta javnog duga.

Bruto dodana vrijednost realno je porasla 1,3% pri čemu je najveći pozitivan doprinos došao od 4,4-postotnog rasta u djelatnosti trgovine te 2,9% rasta prerađivačke industrije, dok je najveći negativan doprinos došao od pada u djelatnosti poljoprivrede za 3% godišnje.Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem srpnja iznosila je 113,8 mlrd kuna. Uz mjesečni porast od 9,7 mlrd kuna (+9,3%) viša je za 19,2 mlrd kuna u odnosu na isti mjesec prošle godine (+20,3%) dok je u odnosu na kraj 2014. njena vrijednost porasla za 16,6 mlrd kuna (+17,1%).

Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti možemo pripisati stavci inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva (oročeni depoziti u stranim bankama, plasmani u vrijednosne papire, posebna prava vučenja te pričuvna pozicija kod MMF-a koji su u bilanci iskazani u kunama), a koja čini 99,99% aktive HNB-a. U strukturi međunarodnih pričuva promjene su najizraženije kod oročenih depozita u stranim banaka, a njihovo kretanje uvelike je određeno zaduživanjem Republike Hrvatske te posljedično promjenama na deviznim depozitima države. Prema informacijama HNB-a, zamjetan porast međunarodnih pričuva u prvoj polovici godine dolazi od otkupa prethodno otpisanih deviza te u veljači započetog ulaganja dijela pričuva u repo ugovore (istodobno povećanje bruto pričuva i inozemne pasive HNB-a). Bruto i neto pričuve i nadalje znatno nadmašuju stanje najužih monetarnih agregata M0 i M1.

U pasivi bilance HNB-a primarni novac čini najveći udio (56,1%) koji je krajem srpnja iznosio 63,9 mlrd kuna. Pad na mjesečnoj razini od 3,2 mlrd kuna (-4,7%) vjerojatno je dijelom posljedica pada kunskih depozita središnje države i fondova socijalne sigurnosti te deviznih depozita središnje države, koji su i tijekom lipnja zabilježili očekivani pad (mogući razlog je potrošnja deviznih sredstva države prikupljenih izdanjem euroobveznice).

You may also like