Analitičari sumnjaju u pozitivne učinke FED-ovih mjera

 

Poslovni dnevnik
Analitičari sumnjaju u pozitivne učinke na gospodarstvo ovotjednog iznenadnog poteza Feda sa smanjivanjem kamatnjaka, koje sprema i ECB.

Iako Svjetska zdravstvena ogranizacija zarazu koronavirusom još uvijek klasificira kao epidemiju, njemačka vlada (njezin ministar zdravstva) jučer ju je “proglasila” globalnom pandemijom.

Neizvjesnosti u vezi s tim virusom, kako god službeno zvali njegovo širenje, itekako osjećaju financijska tržišta, a pravo iznenađenje priuštio je u utorak američki Fed koji je 15-ak dana prije redovitog sastanka Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC) smanjio raspon referentnih kamatnjaka za čak 50 baznih bodova (na 1-1,25%). Taj interventni potez protumačen je upravo rastom rizika od koronavirusa za gospodarstvo kojemu FOMC “namjerava biti podrška”, no analitičari ga mahom baš i nisu pozdravili.

Sumnjičavi su prema njegovim učincima, kao uostalom i analitičari u Europi prema najavama da za tjedan dana sličan korak (premda manji) sa sličnim ciljem priprema i ECB. Na domaćem tržištu, pak, osim korekcije burzovnih indeksa za koju mnogi drže da joj je koronavirus zapravo došao više kao okidač, ovaj je tjedan u znaku deprecijacije kune prema 7,49 za euro. Nije to velik pomak u odnosu na 7,45 s kraja prošlog tjedna, pogotovo to nije u odnosu na oscilacije velikih valutnih parova, pa mu financijaši više daju psihološki značaj.

Za slabljenje kune ovih dana je prisutno nekoliko faktora koji nemaju veze s epidemijom. S jedne strane, tu je usporedno dospijeće 12,5 mlrd kuna po dvjema starim obveznicama i izdanje triju tranša novih u iznosu 15 milijardi. Računa se da su te operacije s obzirom na valutni miks i strukturu investitora i njihovih valutnih pozicija rezultirale povećanom potražnjom za devizama. Osim toga, na potražnju za devizama određeni utjecaj moguće već imaju i najave isplate dividenda u nekim od glavnih dobitaša, a to su mahom banke i kompanije u (pretežito stranom vlasništvu.

Primjerice, samo u slučaju Zabe i PBZ-a radi se o ukupno oko 400 milijuna eura dividende, od čega samo nekoliko postotaka ne ide stranim vlasnicima. Daljnjih 50-ak milijuna eura odljeva izgledno je kod HT-a i slično. No, u kretanju tečaja ipak se iščitava i određeni utjecaj koronavirusa, ponajprije kroz anticipiranje turističke sezone i pratećeg priljeva deviza. Među ostalim, percepcija neizvjesnosti može smanjiti razmjere tzv. forward transakcija i poremetiti kalkulacije oko sezonskih pritisaka na jačanje kune.

Sve u svemu, mnogi domaći financijaši realnim smatraju da prosječan tečaj euro/kuna ove godine bude viši od 7,41, koliko je iznosio lani i preklani. No, pored mogućih drugih posljedica, pitanje tečaja je jedva vrijedno spomena. Dio ekonomista u smislu potencijalnih reperkusija epidemije i mjera koje se poduzimaju u vezi s tim, reći će kako danas i stopa gospodarskog rasta, proračun odnosno razina deficita nisu zapravo prvi prioritet.

Prema Željku Lovrinčeviću s Ekonomskog instituta, u osmišljavanju vrsta i intenziteta mjera koje Vlada danas poduzima prvi prioritet nedvojbeno bi morala biti zaštita zdravlja građana, potom sigurnost, a tek onda ekonomski parametri. Kratkoročno, kaže, ti prioriteti odnosno interesi mogu biti i suprotstavljeni, ali bez uspjeha u prva dva neće se polučiti ni treći. Mnogo je važnije od predsezone, koja je ionako ugrožena, koncentrirati se na manje štete u glavnoj sezoni, kaže.

Lovrinčević je mišljenja da spomenuti redoslijed prioriteta kod nas trenutno nije dovoljno jasno definiran. Mišljenja je da situacija u Italiji u kojoj se u kratko vrijeme dogodilo eksponencijalno širenje bolesti, kao i činjenica da se u još nekim relativno bliskim zemljama EU posljednjih dana naglo povećava broj registriranih slučajeva zaraze, već danas zahtijeva oštrije mjere ograničenja kretanja negoli su trenutno na snazi. Hrvatska danas primjenjuje mjere približno kao i Danska, ali koliko god trenutačno imamo podjednak broj potvrđenih slučajeva zaraze (i u Danskoj ih je zasad desetak), situacija je neusporediva.

Njima je Italija udaljena tisuću, tisuću i pol kilometara, a nama je na granici, a u njoj su tzv. crvena zona danas gotovo sve pokrajine. I sve svjetske organizacije i vlade ovih dana izražavaju povećanu zabrinutost. Čelni čovjek Svjetske zdravstvene organizacije priznao je kako “nikad prije nismo vidjeli respiratorni patogen koji se tako lako širi”, uz umirujući dodatak kako ga se pravim mjerama ipak može ograničiti. U Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ocijenili da je Covid-19 najveća prijetnja globalnom gospodarstvu od financijske krize iz 2008.

U slučaju nekontroliranog širenja virusa eurozona i Japan bi mogli kliznuti u recesiju. U opasnosti je javno zdravlje, kažu dodajući da bolest donosi i “rizike izraženijeg ograničenja kretanja ljudi, robe i usluga, te narušenog poslovnog pouzdanja, povjerenja potrošača i posustajanja proizvodnje”. Ukratko, Europska unija koja je uz virusnu krizu suočena i s novim valom migrantske krize, pred dvojbom je o potrebi suspenzije jedne od četiriju temeljnih sloboda na kojima se zasniva tzv unutrašnje tržište EU, a to su sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala.

Razina rizika za stanovnike EU zbog epidemije Covid-19 podignuta je od umjerene prema povišenoj. “Ne trebamo se prepustiti panici, ali stanje će se vjerojatno još pogoršati”, rekao je povjerenik EK za krizna stanja Janez Lenarčič. Zasad nijedna članica nije objavila namjeru uvođenja granične kontrole zbog širenja virusa, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments