Smanjenje procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od strane Europske komisije na 1,8 posto nije iznenadilo domaće analitičare jer su, kažu, sada procjene Komisije bliže njihovima.
U procjenama iz veljače Komisija je prognozirala da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini porasti 2,1 posto, što je tada bila najoptimističnija prognoza, no samo par mjeseci kasnije smanjila je procjene. “Čini mi se da je Komisija sada opreznija, pa se približila prognozama domaćih analitičara”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA), koja u ovoj godini očekuje rast domaćeg gospodarstva za 1,5 posto.
Komisija u najnovijim procjenama navodi kako je u posljednjem lanjskom tromjesečju BDP pao za 0,5 posto na kvartalnoj razini, čime je oslabio zamah za rast u 2016.
Zrinka Živković-Matijević kaže, međutim, da za prvo tromjesečje ove godine očekuje solidnu gospodarsku izvedbu koja bi mogla pozitivno iznenaditi, s obzirom na rast svih visokofrekventnih pokazatelja. “Očekujemo da će se pozitivni sentiment održati i tijekom drugog i trećeg tromjesečju, prije svega zbog očekivano dobre turističke sezone”, kaže Živković-Matijević. No, ističe i kako srednjoročno treba riješiti strukturne slabosti kako bi se uopće povećalo potencijalnu stopu rasta gospodarstva.
Smanjenje procjena Komisije nije iznenadilo ni Alena Kovača, makroekonomista u Erste banci, koji u ovoj godini očekuje rast domaćeg gospodarstva između 1,5 i 2 posto. “Radi se o blagom smanjenju procjena rasta BDP-a od strane Komisije. Negativni rizici prijete od strane inozemne potražnje, dok bi poticaj rastu gospodarstva u nešto većoj mjeri trebao doći od strane domaće potražnje i investicija”, kaže Kovač.
Komisija navodi da će glavni pokretač umjerenog rasta biti domaća potražnja. Niske cijene energije i tržište rada koje se oporavlja poduprli su snažan rast raspoloživog dohotka kućanstava.
Komisija tako procjenjuje da će domaća osobna potrošnja ove godine porasti za 1,7 posto, nakon lanjskih 1,2 posto. Investicije bi, pak, trebale porasti za 2,6 posto, nakon lanjskih 1,6 posto, zahvaljujući porastu javnih investicija, dok će privatne investicije rasti skromno zbog pritiska razduživanja.
S druge strane, po projekcijama Komisije, rast izvoza roba ove godine mogao bi usporiti na 5,7 posto, s lanjskih 9,2 posto. “Posljednjih godina izvoz je snažno rastao zahvaljujući ulasku Hrvatske u EU, no sada smo već uključeni u jedinstveno tržište, pa je manji potencijal za snažniji rast izvoza”, kaže Alen Kovač.
Kovač ističe i to da su procjene Komisije u vezi deficita proračuna znatno povoljnije nego u ranijim prognozama. U novim prognozama EK ističe da je proračunski deficit lani znatno pao, na 3,2 posto BDP-a, dok je godinu ranije bio 5,5 posto. Komisija za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto, a za sljedeću 2,3 posto BDP-a.
EK ističe i da se javni dug prošle godine blago povećao na 86,7 posto, te procjenjuje da će ove godine dosegnuti 87,6 posto. Vlada, pak, očekuje da će javni dug na kraju godine iznositi 86,8 posto BDP-a. “Koliko će na kraju godine iznositi javni dug, ovisit će o tome u kojoj će se mjeri proračunski deficit financirati privatizacijom poduzeća u državnom vlasništvu, a koliko novim zaduženjima. U slučaju većeg financiranja putem privatizacije, prirast javnog duga bio bi nešto niži”, kaže Alen Kovač.
Premda bi, po procjenama Komisije, rast BDP-a u ovoj godini bio sporiji nego što je prvotno prognozirala, ipak bi bio veći nego lanjski, kada je domaće gospodarstvo porasla 1,6 posto, što je bio njegov prvi rast nakon šestogodišnje recesije.
Komisija u ovoj godini očekuje i rast zaposlenosti, za 1 posto, pa bi stopa nezaposlenosti mogla pasti s lanjskih 16,3 na 15,5 posto.
No, Komisija upozorava i da se rizici za ostvarenje ovih prognoza odnose na visoki javni i privatni dug te nesigurnosti u pogledu napretka u reformskom programu. “Projekcije Komisije se oslanjaju na trenutnu situaciju. ali postoji veliki upitnik – hoće li politika uspjeti realizirati najavljene reforme”, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.
