Američke sankcije stupile na snagu, cijene nafte pale

Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, iako su stupile na snagu američke sankcije Iranu, budući da su najavljena moguća izuzeća do sankcija, a i iz Teherana poručuju da će nastaviti prodavati naftu.
Barel sirove nafte na londonskom tržištu jutros je pojeftinio za 30 centi, na 72,53 dolara, a za isto toliko cijena barela pala je i na američkom tržištu, gdje se njome trgovalo po 62,84 dolara. Na oba su tržišta cijene nafte niže za više od 15 posto u odnosu na najviše razine u četiri godine koje su u jednom trenutku dosegnule početkom listopada.

Američke sankcije Teheranu stupile su na snagu u ponedjeljak. U odgovoru na njih iranski predsjednik Hassan Rouhani u obraćanju na državnoj televiziji poručio je da će Iran kršiti sankcije i nastaviti prodavati naftu.

Washington je omogućio izuzeća od primjene sankcija nekim zemljama, a u petak je objavio da će privremeno dopustiti da osam uvoznika nastave kupovati iransku naftu. “Utjecaj sankcija bit će uvelike ublažen zbog ovih ustupaka”, kazao je Surfeit Vijayakar, direktor konzultantske tvrtke Trisect.

Naftna tržišta mjesecima su se pripremala na te sankcije i najveći su proizvođači povećavali proizvodnju, podsjeća Reuters. Ukupna proizvodnja najvećih svjetskih proizvođača nafte – Rusije, SAD-a i Saudijske Arabije – u listopadu je po prvi put premašila 33 milijuna barela nafte dnevno, što je oko 10 milijuna barela dnevno više u odnosu na 2010.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u ponedjeljak da je cijena nafte njezine referentne košarice u petak iznosila 71,36 dolara, što znači da je pala za 1,28 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Kako će se odluka SAD-a odraziti na tržište nafte, a kako na stanje na Bliskom istoku? Na to su u jučerašnjoj emisiji “Otvoreno” nastojali odgovoriti  energetski stručnjak Davor Štern, Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti, stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec i Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.

Dejan Jović kazao je da je jedan od Trumpovih motiva bio upravo u tome što je to bilo “Obamino dijete”, odnosno jedan od velikih uspjeha Obamine administracije. “Obama je od početka svog mandata naglašavao da želi zatvoriti krizu s Iranom. Pokušao je na neki način pacificirati i promijeniti iranski režim, ali bez direktnih interveniranja. U tome je jednim dijelom i uspio. Tamo su se dogodile neke prilično značajne unutrašnje promjene. Osim toga, uspio je postići ovaj sporazum koji je označio njegov drugi mandat. Stoga mi se čini da je jedan od motiva u tome što Trump želi pokazati da ono što je Obama postigao nije njemu osobno prihvatljivo”, kazao je Jović.

“U Trumpovoj administraciji ima i onih koji smatraju da je bilo pogrešno napasti Irak 2003. godine te da ‘pravi dečki’ ratuju protiv Irana. Tvrdili su da je Iran prava meta i glavni problem SAD-a. Oni su bili vrlo nezadovoljni američkim rezultatima u ratu protiv Iraka. Naime, u tom američko-iračkom ratu Iran je izašao kao strana koja je mnogo dobila. U tom je ratu nestao jedan od njegovih glavnih protivnika, Sadam Husein. Za SAD i njenu vanjsku politiku to je značilo da se uplela u nešto što je dugoročna kriza. Istodobno je Iran proširio svoj utjecaj ne samo u Iraku, nego je i ojačao u cijeloj široj regiji”, dodaje Jović.

Boris Havel izjavio je da je stanje na Bliskom istoku složeno. “Sukobi koji se događaju često idu po liniji sunitsko šijitskog razdvajanja. Od aktera koji su prepoznati kao nositelji problema na Bliskom istoku, većinom su to akteri koji su nedržavni”. Jedini državni akter je Iran i u određenoj mjeri Turska.

Ogorec je rekao da su prije dva dana započele vojne vježbe osam država tzv. sunitske koalicije – to je skupina država predvođena Egiptom i Saudijskom Arabijom koje uz patronat SAD-a i suglasnost Izraela izvode zajedničke vježbe na svom prostoru. “Prvi put u povijesti to su manevri koji se nazivaju štit Arapa br. 1, a pretpostavljam da će uslijediti uskoro i br. 2 i br. 3, ali i ostali “štitovi”. Teško je reći što se time željelo postići. Činjenica je samo da se u ovakvim okolnostima s naglašenim sankcijama – radi zapravo o dolijevanju ulja na vatru. U ovakvim situacijama to nije ni malo simpatična stvar. Drugim riječima, vježbe su dodatne tenzije u cjelokupnoj situaciji”.

Štern: Sankcije Iranu nastojat će iskoristiti druge države proizvođači nafte

Štern je istaknuo da Iran izvozi 22% svjetskog tržišta nafte. “Jasno je da će to druge države proizvođači moći iskoristiti. Moći će povećati svoju proizvodnju, posebno države OPEC-a koje nisu blokirane u ovome slučaju. S obzirom da Europa nije prihvatila te sankcije, a istodobno Amerikanci prijete sa sekundarnim sankcijama državama i kompanijama koje se neće pridržavati ovih sankcija, dovodi se do pitanja – na koji način će se to provoditi, a posebno ako se uzme u obzir ovih osam država koje će biti izuzete”, kazao je Štern.

Jović je podsjetio da je iduće godine 40. godišnjica iranske revolucije. “To je sigurno na umu i Amerikancima i Irancima. Ove sankcije mogu poslužiti samome režimu da možda marginalizira umjerene političare u samom Iranu. Kao što znamo Iran je prilično podijeljeno društvo. Neki će reći on je konzervativan danju, a liberalan noću. Osim toga iranski politički sistem je specifičan po tome što kombinira teokratsku i demokratsku dimenziju”.

Pozivajući se na mišljenje nekih analitičara da je iranski režim krhkiji nego što se misli Havel je kazao kako smatra da će ove sankcije utjecati na to da se režim uruši iznutra. Jović pak ne vjeruje u to. “Izolacija pomaže radikalima i eliminaciji svih onih umjerenih političkih protivnika. Trump je tako na neki način marginalizirao umjerene političare u Iranu i kompromitirao njihovu politiku, suradnju sa Zapadom. Potpuno je za očekivati da će se na 40. godišnjicu iranske revolucije obnoviti val antiamerikanizma i radikalnih političkih antizapadnih parola i programa. Ide se u smjeru konfrontacije, a ne u smjeru urušavanja tog konzervativnog i radikalnog sustava”, kazao je.

Iranci nisu toliko vjerski radikalizirani, za razliku npr. od nekih arapskih područja ili zemalja, tvrdi Havel. Dodao je da su po njegovom mišljenju sankcije dobar način da se zaustavi razvoj nuklearnog oružja, a da se to zaustavi bez da se na te pogone vojno intervenira. Jović naglašava da je nuklearno oružje zaustavljeno sporazumom. Ogorec ističe da napuštanjem sporazuma ide na ruku ponovnoj radikalizaciji i uspostavu novog sustava izgradnje tog oružja.

You may also like

0 comments