Američka nafta ipak završila trgovanje u plusu

Analiza
Pandemija koronavirusa zaustavila je gospodarstvo i promet, smanjivši potražnju za sirovom naftom, a puni spremnici potaknuli su ulagače u SAD-u da pokušaju izbjeći troškove skladištenja nudeći kupcima popust.

Na američkom se tržištu cijena barela nafte u ponedjeljak prvi puta u povijesti spustila u negativan teritorij, te se barelom s rokom isporuke u svibnju, koji istječe u utorak, trgovalo po minus 37,63 dolara.

To znači da su ulagači koji su kupili naftu s rokom isporuke u svibnju odbijali isporuke kako bi izbjegli troškove skladištenja. U konačnici su je bili spremni prodati i po nižoj cijeni da je se riješe. No, tijekom noći cijena je ipak porasla i to za 39 dolara za barel, pa je završila trgovanje na vrijednosti od 1,37 dolara. Počelo je i trgovanje za rokove isporuke u lipnju te je cijena za WTI naftu porasla za nešto manje od dolara, na 21,39 dolara za barel. U Londonu se Brentom trgovalo na 25,37 dolara, što je minus od 20 centi.

Kako smo pisali i ranije, tržište je preplavljeno naftom i teško je pronaći skladišni prostor, pogotovo u SAD-u. Vlada je prošlog tjedna objavila da je 10. travnja bilo popunjeno 72 posto skladišnog prostora u srcu američke naftne infrastrukture u Cushingu, koji može primiti 76 milijuna barela nafte, a rafinerije posluju s manje od 70 posto kapaciteta s tendencijom pada.

Pad cijena povezan je i s načinom trgovanja u SAD-u gdje proizvođači prebacuju kupljene barele, njih 1.000 po terminskom ugovoru, u svoja spremišta u Cushingu. A ona bi uskoro mogla biti puna do vrha te više nema skladišnog prostora pa je roba, u ovome trenutku bezvrijedna, što je jedan od razloga niske cijene američke nafte. Kina je anticipirajući događanja ovih dana priopćila kako će u kratkom roku započeti proces udvostručenja skladišnog prostora, što znači kako se Kinezi klade na slabu potražnju na duži rok. Uzgred, iz hrvatske infrastrukturne kompanije, Janaf, poručuju neslužbeno kako i oni rade na većim skladišnim kapacitetima.

Zbog pada cijena nafte američka će kućanstva vjerojatno u travnju na kupnji goriva uštedjeti 150 do 175 dolara. Cijene benzina, dizela i kerozina i dalje će padati kako se bližimo svibnju ali ne treba prenagliti sa zaključkom da će ih se prodavati budzašto ili da ćemo ponovo svjedočiti nevjerojatnom padu cijena bez presedana kakav smo gledali danas, navode analitičari..

Za aviokompanije niže cijene nafte značit će jeftinije letove, doduše gotovo bez putnika budući da ljudi zbog koronavirusa ostaju kod kuće. Pad cijena nafte odražava i očekivanja tržišta da prijevoznici neće tako skoro povećati broj letova.

Dok padaju dionice najvećih naftnih kompanija, primjerice ExxonMobila za oko četiri posto, gorivo u Hrvatskoj poskupljuje, što je logično zbog toga što su derivati nabavljani po ranijim cijenama. Mogući efekt pada nafte tipa Brent,koja je pala oko 8 posto, a kojom se trguje u Europi trebalo bi očekivati u sljedećim tjednima.

Neki analitičari smatraju kako se u padu cijena nafte može iščitati računica cijene recesije, neki promatraju vrlo mesijanski, pa nas uvjeravaju u promjenu energetske paradigme, no oni hrabriji u tome vide priliku. Niska cijena energenata, prema tom tumačenju mogla bi biti okidač brzog oporavka gospodarstva.

Ipak, s obzirom na neprekinutu proizvodnju, za koju se dogovoreno rezanje očekuje tek u sljedećim mjesecima, pune zalihe, više od 75 posto svjetskih skladišnih kapaciteta, i pad potražnje zbog zatvorenih gospodarstava i karantene preko 3 milijarde ljudi, bit će potrebna dugoročna potražnja, čak i veća nego li prije krize, kako bi se tržište oporavilo. Investitori se nadaju polaganom otvaranju svjetskog gospodarstva čime bi se donekle oporavila potražnja.

Zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će potražnja za naftom u travnju pasti za 29 milijuna barela dnevno , na najnižu razinu u 25 godina i na nešto ispod 30 posto globalne potražnje prije izbijanja koronavirusa. Predviđeni pad potražnje daleko je veći od smanjenja proizvodnje za 9,7 milijuna barela dnevno, koliko su prošloga tjedna dogovorile članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte i partnera, uključujući Rusiju.

Ulagači se nadaju da će i drugi proizvođači, uključujući SAD, smanjiti ponudu za još 10 milijuna barela dnevno, pa bi se proizvodnja mogla smanjiti za ukupno 20 milijuna barela. Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 66, što je najveći tjedni pad od 2015. Pritom je broj aktivnih postrojenja zaronio na njih samo 438, najmanje od listopada 2016. godine.

No postoji bojazan kako niske cijene nafte odgovaraju Rusiji i Saudijskoj Arabiji zato što one najviše štete proizvođačima iz nekonvencionalnih izvora, čija je tehnologija proizvodnje višestruko skuplja nego li konvencionalna tehnologija.

You may also like

0 comments