[vc_row][vc_column width=”1/3″]Predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott kazao je u petak nakon objave rezultata poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine da je kompanija nastavila s dobrim i snažnim rezultatima, dok je o ambiciji ruskog Rosnjefta za kupnju Ine istaknuo da je taj interes postojao i prije, no kako to nije u fokusu menadžmenta.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]
Ina grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 23 posto veći neto prihod od prodaje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, koji je dosegnuo gotovo 13,5 milijardi kuna te neto dobit pripisivu vlasniku kapitala čak 274 posto višu, od 1,2 milijarde kuna.
Neto dobit bez jednokratnih stavki bila je 83 posto veća i iznosila je 959 milijuna kuna. EBITDA na razini grupe je u prvih devet mjeseci porasla 65 posto, dosegnuvši 2,3 milijarde kuna.
[/vc_column][/vc_row]
Kapitalna ulaganja dosegnula su u tom razdoblju 824 milijuna kuna, što je 15 posto manje u odnosu na prošlu godinu, dok je neto dug grupe smanjen za 60 posto na 1,24 milijarde kuna pa je odnos duga i kapitala na povijesno najnižoj razini od 9,7 posto, navodi se u izvješću.
Kako je napomenuo Áldott, kompanija je u ovoj godini nastavila s dobrim i snažnim rezultatima, a iza toga stoji vrlo značajan trud menadžmenta, kao i relativno dobro okruženje za naftno i rafinerijsko poslovanje.
Ono je pozitivno utjecalo na poslovanje i djelatnosti istraživanja i proizvodnje i rafinerija i marketinga, uključujući trgovinu na malo.
Istraživanje i proizvodnja nastavljaju biti glavni nositelj poslovanja grupe, s rastom dobiti iz osnovne djelatnosti za 52 posto, na 1,37 milijardi kuna, i EBITDA-e za 19 posto, na 1,89 milijardi kuna. Pritom je, kako se navodi, cijena barela Brenta bila 24 posto viša, što je imalo pozitivan učinak na prihode od prodaje nafte i kondenzata u iznosu od 310 milijuna kuna.
Rafinerija i marketing, uključujući trgovinu na malo ostvarili su u prvih devet mjeseci EBITDA-u od 564 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće Ine.
Na pitanje o medijskim napisima o ambicijama ruske naftne kompanije Rosnjeft o kupnji Ine, Aldott je kazao da je vidio te napise te kako taj interes nije nov, jer su ga ruske kompanije i Rosnjeft pokazivale i prije.
Takva pitanja nisu u fokusu menadžmenta, odgovorio je Áldott.
Subotnje izdanje Jutarnjeg lista najavilo je intervju s glavnim izvršnim direktorom Rosnjefta Igorom Sečinom u kojem je on između ostalog iznio da kompanija razmatra ulazak u vlasničku strukturu Ine.
Upitan je li se što dogodilo oko pokušaja povratka Ine u državno vlasništvo koji je premijer Plenković najavio prije gotovo godinu dana, te je li se sastao i razgovarao s njim o tome, Áldott je ponovio da menadžment nije usredotočen na međudioničarske odnose.
Na pitanje o ponovnoj aktualizaciji pitanja prestanka rada rafinerije u Sisku, napomenuo je da nije nova stvar da sisačka rafinerija radi u tzv. blokovima, tako da svake godine za preradu domaće nafte radi oko mjesec i pol dana te kako se to se ponavlja.
Odgovarajući na pitanje novinara o tome koliko dugo rafinerija može funkcionirati na takav način te koliko smo bliže onoj konačnoj odluci da to “postane samo skladište”, Áldott je kazao da ne voli izraze kao što je “konačna odluka”, istaknuvši da je Sisak kao baza i strateška pozicija vrlo važna te da kompanija mora pronaći dugoročno održiv model poslovanja.
Kazao je da takav model mora biti dobro raspravljen s radnicima, sindikatima, kao i dioničarima.
Kako je naglasio, riječka rafinerija i ulaganje u nju od oko 400 milijuna eura bit će isplativa samo u slučaju ako model povećanja iskoristivosti kapaciteta zaživi, dok je u suprotnom ta investicija vrlo upitna, jer jednostavno ne bi bila isplativa.
Upitan o tome u kojoj se mjeri može nadoknaditi pad proizvodnje prirodnog plina na Jadranu izvorima na kopnu, kazao je da je taj pad teško kompenzirati, no kako je kompanija posljednjih nekoliko godina bila vrlo uspješna u pogledu proizvodnje na naftnim i plinskim poljima na kopnu, što su potvrdili i rezultati u devet ovogodišnjih mjeseci.
Kazao je da je za kompaniju važno da se taj pad u budućnosti kompenzira s nekim drugim aktivnostima poput novih bušotina i koncesija u Hrvatskoj. “Istovremeno, razmatramo i želimo projekte eksploatacije i istraživanja u inozemstvu, no za to moramo još raditi i smatram da nam sadašnje okruženje i stabilnost u cijenama nafte i plina daju mogućnost za to”, napomenuo je Áldott.
