Aktivisti protiv zaštite okoliša kako je provodi država

Ministar zaštite okoliša Zmajlović hvali rezultate ostvarene u njegovom mandatu, no ekološki aktivisti upozoravaju na neriješene probleme kao što su Plomin C, eksploatacija nafte na Jadranu i zbrinjavanje otpada.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH potvrdilo je početkom ovog tjedna vijest da se obustavlja priprema gradnje hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika, a zbog ekološkog rizika i neisplativosti projekta. Informacija je snažno odjeknula u javnosti, naročito u njezinu dijelu koji se žestoko protivio tom planu Hrvatske elektroprivrede. No zatim se na temu Omble i druga osjetljiva pitanja iz istog područja nadovezalo više kritičkih osvrta prema politici aktualne vlade i nadležnog ministra Mihaela Zmajlovića. Pritom je vrlo primjetan bio istup opozicijske stranke OraH, na čelu s prethodnom ministricom zaštite okoliša i prirode Mirelom Holy, u ono doba članicom SDP-a.

Ne želeći otvarati dodatni prostor za međustranačke rasprave, za mišljenje smo se obratili predsjedniku Zelene akcije Bernardu Ivčiću. Ta organizacija inače zacijelo najintenzivnije prati prilike u području zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj, kao i rad samog nadležnog ministarstva. Ivčić se stoga osvrnuo na konkretne momente iz pripadajuće problematike, a ponajprije na otkazivanje projekta HE Ombla. On međutim smatra da Zmajlović nije niti imao drugog izbora doli konačne zabrane gradnje, no da bi ju svejedno dopustio u slučaju da je imao i najmanju mogućnost za takvu odluku: „Sve činjenice na osnovu kojih je sad zabranio projekt bile su poznate godinama ranije, a ministar je svejedno čekao.“

Kao i s mnogim drugim vladinim potezima posljednjih mjeseci, i ovaj se u dijelu javnosti tumači kao dio marketinške popustljivosti vlasti prema javnom interesu – dakako u svrhu kampanje za predstojeće parlamentarne izbore. „Ministar danas pritom uopće ne spominje“, nastavlja Ivčić, „da se za Omblu više ionako nije moglo naći novca, jer je Europska banka za obnovu i razvoj odustala od kreditiranja upravo zbog ekoloških dubioza projekta“. Predsjednik Zelene akcije drži povrh svega da bi Zmajlović trebao dosljednost u istoj problematici dokazati drukčijim odnosom prema projektu termoelektrane Plomin C za koju je izdao veoma diskutabilne okolišne dozvole nedugo po stupanju na ovu funkciju.

Sljedeća velika zamjerka okolišnih civilnih aktivista na račun ministra i općenito vladine politike s efektom na ovaj sektor, tiče se pitanja istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu. Riječ je o vladinom planu mogućeg širenja eksploatacije na ranije tim nezahvaćene dijelove jadranskog podmorja, budući da su postojeće bušotine koncentrirane na sjevernom dijelu hrvatskog akvatorija. „Čak i Svjetska banka prihvaća zaključak da bi 80 posto poznatih zaliha nafte moralo ostati pod zemljom ukoliko ne želimo globalni porast temperature za katastrofalnih dva stupnja celzijeva, a Svjetsku banku baš i ne možemo nazvati organizacijom za zaštitu okoliša, naprotiv. A ministar Mihael Zmajlović iz Hrvatske, članice EU-a, otvoreno zagovara istraživanje i crpljenje novih nalazišta“, riječi su Bernarda Ivčića. Zanimljivo je pritom da je upravo objavljena vijest o povlačenju dviju stranih kompanija iz tog posla u Hrvatskoj, što se pripisuje uspješnom pritisku nevladinih organizacija.

Naposljetku, velikim otvorenim pitanjem ostaje politika gospodarenja otpadom, na što se ponajprije odnosio i rečeni prigovor ORaH-a. S te i drugih strana, ukratko, ministarstvu se zamjera nerazvijanje i nestimuliranje građanskog razvrstavanja i organiziranog prikupljanja te recikliranja otpada, dok se forsiraju spalionice i centri za gospodarenje otpadom. Takvi objekti navodno zatvaraju perspektivu odvajanja raznih vrsta komunalnog otpada, a spominje se i sumnja u pogodovanje ministra Zmajlovića određenim interesnim krugovima u unosnom biznisu prikupljanja otpada. S tim se u vezu dovode i problemi oko ilegalnih deponija na kojima završava veliki dio raznih štetnih materija.

Ministru smo također uputili nekoliko pitanja o spomenutim temama ali nismo dobili odgovore do zaključenja ovog članka. Prenijet ćemo stoga neke naglaske iz njegova intervjua za Jutarnji.hr, objavljen 26. srpnja. „Stav je ove vlade da zaštita okoliša i gospodarski razvoj mogu ići zajedno, i to smo u ove tri godine dokazali. Kad to nije moguće, ako neki zahvat nije moguć bez trajnog oštećenja za okoliš, onda se ne smije realizirati“, rekao je Zmajlović o projektu HE Ombla, a slično je dodao i za istraživanje Jadrana. Što se pak tiče otpada, izjavio je među ostalim: „Gospodarenje otadom zatekli smo u apsolutnom neredu i kaosu“, e da bi zatim iznio podatke o značajnim uspjesima u njegovu mandatu. Ministrov osvrt na zatečeno stanje se inače, prema svemu rečenom, odnosi na prethodnu, HDZ-ovu vladu, kao i na Zmajlovićevu prethodnicu, naprasno smijenjenu Mirelu Holy. (DW.de)

You may also like