Ako ne bude drugog načina rezat će se javni sektor

RTL Direkt
Ministar gospodarstva Darko Horvat govorio je o mjerama koje će uvesti Vlada kako bi poduzetnicima pomogla u borbi protiv utjecaja epidemije koronavirusa na gospodarstvo.

“Hrvatska nije otok i ona je dio jednog problema koji se prelio iz našega okruženja. Svjesni činjenice što se zbiva, u kontinuiranom razgovoru s poduzetnicima slušam stvarne i realne probleme i predlažemo realne i provedive mjere. Ako ste vlasnik frizerskog salona i imate šest djelatnika ili djelatnica, molim vas, da im ne date otkaz. A Vlada će za te vaše radnike osigurati minimalnu plaću, a vi ako ste u mogućnosti, tu minimalnu plaću možete nadodati s određenim iznosom da ona ne bi bila samo minimalna već i veća od minimalca”, kazao je Horvat u RTL Direktu

Naveo je da je Hrvatska udruga banaka predložila jednu odličnu ideju s kojom su se složili.

‘Ako ste prošlu godinu završili kao klijent banaka A ili ako ste imali dobro godišnje financijsko izvješće ili ako ste bili u svim svojim financijskim pokazateljima do kraja prošle godine dobri, onda ćemo vas mi kao takve dobre tretirati i tijekom 2020. svjesni činjenice da ste upali u poteškoće upravo zbog širenja koronavirusa”, kazao je Horvat i svim poduzetnicima i zaposlenicima u Hrvatskoj poručio da će svi imati priliku dokazati zašto su upali u poteškoće.

Ministar je odgovorio i misli li da će se na kraju morati otpisati neki dugovi koji će nastati nakon što je uveden i moratorij na kredite. “U ovom je trenutku najbitnije da nema obveze. Što će se dogoditi za tri ili šest mjeseci, to ćemo vidjeti. Koja će biti dubina ove krize ćemo vidjeti kada zbrojimo ukupni efekt. Bitno je da uz to što smo anulirali obvezu plaćanja pojedinih obveza, mi stvaramo dodatne linije kreditiranja i ubrizgavamo dodatnu likvidnost u poduzetništvo. Već od ponedjeljka HAMAG-BICRO kreće s dodatnih 114 milijuna kuna plasmana mikro i malih zajmova, za otprilike dva tjedna novih 380 milijuna”, kazao je Horvat i dodao kako mjerama poticanja žele zaustaviti dijeljenje otkaza.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se javnosti. Poručio je kako nas čekaju teški dani, tjedni i mjeseci. Ovo je najveća kriza od Domovinskog rata i najveći izazov za sve nas. Kao i tada, to zahtijeva naše jedinstvo, odgovornost i pribranost, rekao je premijer u obraćanju.

Već nekoliko tjedana naša se zemlja suočava s pandemijom koronavirusa koja je dosad zarazila 230 000 ljudi iodnijela više od 9000 života. Nakon Kine, Europa je postala novo svjetsko žarište. Naša susjedna Italija koja ima manje stanovnika od Kine danas ima vieš umrlih, preko 3400 žrtava i preko 41 000 zaraženih Italija od danas ima više umrlih nego Kina.

U Hrvatskoj imamo 105 zaraženih osoba i više od 12 000 osoba u samoizolaciji. Među njima danas imamo i prvu žrtvu, no uzroci smrti se još utvrđuju. Broj oboljelih u Hrvatskoj svakim danom raste, ali sporije nego u brojnim drugim državama. Hrvatska je ovu ugrozu prepoznala kao ozbiljnu prijetnju, vrlo rano, još od 9. siječnja. Pripremali smo naš zdravstveni sustav kako bismo mogli reagirati na vrijeme. Prvi slučajevi zaraze nisu došli iz Kine, već iz Austrije i Italije.

Virus ne poznaje granice i moramo se znati i u tim okolnostima obraniti. Bili smo prisiljeni na uvođenje radikalnih mjera koje su stupile na snagu noćas u ponoć. Svjestan sam, to nam naglo mijenja život, ali nema izbora, moramo poduzeti sve u našoj moći i zaštitimo zdravlje što većeg broja naših sugrađana. Međutim, moramo biti svjesni da će dani, tjedni, a možda i mjeseci pred nama biti teški.

Na nama je da se pripremimo i na najteže situacije i uložimo sve moguće napore na svim razinama da bude što manje izgubljenih života. Ovo je najveća kriza od Domovinskog rata i najveći izazov za sve nas. Kao i tada, to zahtijeva naše jedinstvo, odgovornost i pribranost. Svi skupa moramo učiniti sve da spasimo svaki ljudski život. To nije odgovornost samo zdravstvenog sustava, to je odgovornost svakog od nas.

Liječnici nam neće moći pomoći ako se ne budemo ponašali odgovorno i pridržavati se uputa. Svi trebamo shvatiti i kada nemamo simptome možemo biti nositelji virusa. Moramo shvatiti da virus ne putuje već ga prenose ljudi koji stupaju u kontakt s drugima, ne pridržavaju se uputa ili ga prenose kretanjem diljem zemlje.

Pridržavajte se uputa HZJZ-a, da se ne rukujete, održavajte dovoljnu udaljenost prema drugima i smanjite broj dnevnih susreta, što je ključno za suzbijanje epidemije. To se osobito odnosi na sve naše sugrađane koji se vraćaju ili su se vratili u protekla dva tjedna iz inozemstva. Osobito iz zaraženih područja. Ne smiju se kriti informacije liječnicima. Radi se o životima ljudi i djelotvornoj borbi protiv epidemije.

Suzbijanje epidemije u Kini dokaz je rigoroznih mjera, stoga apeliram na naših 12000 građana u samoizolaciji da se strogo pridržavaju propisanih pravila. Svjestan sam da im nije lako, ali je nužno. Čvrsto upravljamo ovom krizom, ali za uspješni ishod potrebna je pomoć svakog od nas.

Zdravlje našeg gospodarstva drugi je naš prioritet. Znamo da će epidemija imati značajne posljedice na naše gospodarstvo, iako je ono danas otpornije na šokove. Međutim, razmjeri krize zahitjvaju izvandrene mjere. Zato je Vlada donijela paket od 63 mjere vrijedne preko 30 mlrd. kuna kojima je cilj očuvati radna mjesta i likvidnost gospodarstva. Dajemo potporu očuvanju radnih mjesta.

Pozdravljam mjeru koja će biti usmjerena na odgodu plaćanja kreditnih obveza. Ovo je vrijeme za jedinstvo nacije i društvenu odgovornost. Ovo je prvi paket mjera koji smo predložili i pratit ćemo situaciju, pripremit ćemo i dodatne mjere. Nemamo namjeru dopustiti da privatni sektor iz ove krize izađe najsnažnije pogođen. Maksimalno ćemo racionalizirati izdatke. Svi su ministri dobili nalog da u svom djelokrugu režu sve što nije nužno.

Teret moramo svi zajedno podnijeti i biti solidarni kao društvo i nacija. Želim posebno zahvaliti na požrtvovnosti svim zdravstvenim djelatnicima koji su na prvoj crti obrane od koronavirusa te svima koji su uključeni u zaštitu od ove epidemije. RH je aktivna u upravljanju krizom i na europskoj razini. Prije nekoliko dana održana je konferencija s europskim čelnicima s kojima smo raspravili dodatne mjere koje možemo zajedničkim snagama poduzeti.

Ovo su teški dani i veliki ispit zrelosti za Hrvatsku, Hrvatska je u ratu protiv virusa, panike i negativnih društveno-ekonomskih posljedica. Ovo nije vrijeme za podjele, nego za konsenzus. Otvorili smo konstruktivni dijalog sa svi strankama, surađujemo s predsjednikom RH, važna je suradnja s medijima koji imaju ključnu ulogu.

Fokus nam je na živote i zdravlje sugrađana. U našim odlukama oslanjamo se na mišljenje stručnjaka i znanstvenika. Sve što zna Vlada znaju i naši sugrađani. Budimo na visini zadatka i pokažimo da se Hrvatska zna i nositi s najtežim izazovima. Posebno na današnji dan sv. Josipa zaštitnika Hrvatske, uvjeren sam da ćemo iz ovog iskušenja izaći još jači i složniji, rekao je premijer Andrej Plenković u obraćanju.

“Želimo dati priliku da umjesto da troše svoju vlastitu akumulaciju ili posuđuju od kolega novac, dati priliku jeftinim, brzim i fleksibilnim kreditnim linijama da se osigura dodatna likvidnost”, kazao je Horvat te dodao da bi jedna od mjera mogla biti i otpis rata kredita građanima.

“Kada pogledamo što se dogodilo Italiji, što se događa Španjolskoj i uređenim gospodarstvima kao što su Njemačka i Austrija, koje u ovom trenutku trpe daleko veće posljedice nego što sada je u Hrvatskoj, ne bih volio biti prognostičar nekakvih čudnih ili teških okolnosti, ali sam svjestan činjenice od prvog dana, da će gospodarski ponor u Hrvatskoj biti, da će stradati gotovo svi aspekti hrvatskog gospodarstva”, kazao je Horvat i dodao da po sustavu fiskalizacije neki segmenti gospodarstva u krizi bilježe dobre parametre poslovanja.

“Moramo definirati jasne kriterije po kojima će država pomagati i poduzetniku i radniku koji će eventualno završiti na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje”, rekao je Horvat te rekao da se u ovoj krizi veliki dio proračuna gospodarstva troši na nabavu robe i usluga za normalno funkcioniranje stožera civilne zaštite.

Kazao je da će u naredna dva ili tri mjeseca najteže biti realnom sektoru. “Svjesni činjenice da u ovom trenutku su i izvoz gotovih proizvoda i uvoz repromaterijala došao u jednu usporenu dinamiku, najviše problema ima realni poduzetnički sektor. Ne samo uslužni već i sama proizvodnja, prerađivačka industrija i izvozna industrija”, rekao je Horvat na pitanje gdje će biti najteže osigurati plaće.

Odgovorio je hoće li razmišljati i o smanjenju plaća o javnom sektoru. “U ovom trenutku i takva solucija je u procesu analize i razrade. Ako druge metode neće biti i plaće u javnom sektoru će se rezati”, rekao je Horvat te dodao kako će horizontalnom mjerom ići i prema javnom sektoru, kao što su išli i prema realnom sektoru. Na pitanje očekuje li otpore, rekao je da je siguran da su građani svjesni situacije u kojoj bi Hrvatska se mogli naći, ako kriza potraje tri ili četiri mjeseca.

“Apeliram na odgovorno ponašanje svih pojedinačno, a prvenstveno poduzetnike molim da ne otpuštaju radnike, ako baš nisu u takvoj situaciji”, kazao je Horvat i dodao da je ovo samo prvi set mjera koje će se nadograđivati.

You may also like

0 comments