Tokio – Najnoviji niz makroekonomskih pokazatelja – od pada industrijske proizvodnje, potrošnje kućanstava i maloprodaje, do novih deflacijskih prijetnji – otvara pitanje da li eksperiment nazvan ‘Abenomija’ uopće funkcionira?
U ponedjeljak je objavljeno da je industrijska proizvodnja u Japanu u veljači pala 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je njezin najveći pad u osam mjeseci. Pad se očekivao, zbog sezonskog utjecaja kineske nove godine i nakon snažnog 4-postotnog skoka proizvodnje u siječnju, najviše u četiri godine. No, pad u veljači znatno je veći od očekivanja analitičara u anketi Reutersa od 1,8 posto, a procjenjuje se da će proizvodnja znatno pasti i u ožujku, prije nego što poraste u travnju.
U petak je, pak, objavljeno da je temeljna stopa inflacije u veljači ostala nepromijenjena na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od polovice 2013. godine. To predstavlja udaljavanje od ciljane razine inflacije japanske središnje banke od 2 posto. Ti podaci, zajedno s onima o padu potrošnje kućanstava u veljači za 2,9 posto, a prometa u trgovini na malo za 1,8 posto na godišnjoj razini, otvaraju pitanje daje li ‘Abenomija’ rezultate?
Kada je krajem 2012. godine došao na vlast premijer Shinzo Abe pokrenuo je niz mjera kako bi suzbio dugogodišnju deflaciju i potaknuo rast gospodarstva. Skup tih mjera, nazvan ‘Abenomija’, sastoji se od golemih monetarnih poticaja japanske središnje banke, povećane državne potrošnje, te strukturnih reformi koje bi trebale osigurati dugoročni rast gospodarstva.
No, zbog golemog javnog duga, japanska je vlada u travnju prošle godine povećala stopu PDV-a s 5 na 8 posto, zbog čega je oštro pala osobna potrošnja, pa je polovicom prošle godine gospodarstvo ponovno uronilo u recesiju. U četvrtom lanjskom tromjesečju gospodarstvo je uspjelo izaći iz recesije, no u cijeloj prošloj godini bruto domaći proizvod (BDP) ipak je blago pao. (Tportal)