Ministar financija Boris Lalovac najavio je idući tjedan sastanak s bankama kako bi razgovarali o dugoročnom rješenju za dužnike s kreditima u švicarskim francima.
Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog rekao je da još uvijek rade na prijedlozima i da će predložiti opcije koje će ovisiti prvenstveno o financijskoj situaciji klijenata. On je naglasio kako je bitno da se troškovi ravnomjerno rasporede na sve zainteresirane – banke, HNB, državu i klijente.
Tihomir Domazet iz Instituta za financije rekao je kako je bankovni sektor posljednjih godina iznimno dobro poslovao i ostvarivao velike profite. Prema njegovim riječima, nije dobro poslovanje kada se profiti ostvaruju tako da se daju krediti u kunama vezani uz švicarce. Što je to omogućeno bankama, djelomično odgovornim smatra HNB, djelomično državu, a banke, kaže moraju snositi odgovornost jer su nudile takve modele. Smjelom je nazvao odluku Vlade da fiksira tečaj franka, ali smatra da je to samo kupovanje vremena. Naglasio je kako treba naći sustavno rješenje kojim bi se šteta sanirala ali i uredilo da se ovakvo nešto ne ponovi. Spomenuo je i da je uloga banaka u rastu gospodarstva nezamjenjiva, a problem je u Hrvatskoj što su uglavnom stranci vlasnici banaka.
Domazet se složio s Bohačekom da svi sudionici moraju podnijeti dio tereta, ali je i naglasio da se ne smije dopustiti da glavnica u kunama nakon nekoliko godina otplate kredita bude veća nego što je bila na početku. Bohaček je nastojao umanjiti značenje tzv. crnog četvrtka – dana kada je središnja banka Švicarske pustila franak. Sve je to pretjerano, riječ je “samo” o skoku od 14 posto, jedna je od izjava predsjednika Udruge banaka. On je ustvrdio i da su krediti s valutnom klauzulom normalni. Rekao je kako očekuje da će nakon ovakvog iskustva ti krediti s vremenom nestati i to tako što će ih građani konvertirati u kredite u kunama.
Bohaček je rekao da su u pregovorima sve opcije na stolu i da je bitno da su one dobro argumentirane i kvalificirane. Fiksacija tečaja nije održiva i to je najlošije rješenje jer bi se u konačnici moglo dogoditi da porezni obveznici plaćaju dug jedne skupine. Zasad nećemo dizati tužbe, rekao je Bohaček, no nije isključio tu mogućnost jer, kaže, svatko mora zaštititi svoju imovinu. Kako ne bi došlo do tužbi treba naći trajno rješenje koje bi bilo bazirano na dobrovoljnom sporazumu, zaključio je Bohaček.
