Industrijska proizvodnja pala gotovo jedan posto

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju pala za 0,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već sedmi od posljednjih devet mjeseci kako bilježi pad na godišnjoj razini.
Prema u ponedjeljak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u srpnju skliznula za 4,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine oslabila 0,9 posto. „Nakon što je u lipnju prekinut tromjesečni negativni niz, uz ostvareni rast industrijske proizvodnje od 3,1 posto, u srpnju je ostvaren pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini“ navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u sedam od posljednjih devet mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini. U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači i lipnju. U srpnju je na godišnjoj razini najviše pala, za 3,7 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 2,1 posto slijedila je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Pala je, za 1,8 posto, i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. S druge strane, proizvodnja energije porasla je na godišnjoj razini za 3,5, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto.

Analitičari RBA navode da je na pad proizvodnje u srpnju najviše utjecao pad proizvodnje prehrambenih proizvoda, za 4,3 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda, za 30,4 posto, te ostalih prijevoznih sredstava, uglavnom brodova, za 51,5 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je, kažu analitičari RBA, skromna godišnja stopa rasta.

Prema njihovim očekivanjima, rast industrijske proizvodnje u 2018. bit će nešto niži u odnosu na prošlu godinu, kada je industrija porasla za 1,9 posto, što bi značilo da se rast usporava drugu godinu zaredom.

 „Za snažnije stope rasta potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora”, zaključuju analitičari RBA.

Nezaposlenost na razini Europske unije kliznula je u srpnju na najnižu razinu u nešto više od deset godina. a Hrvatska je ponovo među zemljama s najvećim padom u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Eurostata. U srpnju je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) kliznula na razini Europske unije na 6,8 posto, sa 6,9 posto koliko je iznosila u prethodnom mjesecu, procijenio je europski statistički ured.

Time se spustila na najnižu razinu od travnja 2008. godine, napominju u Eurostatu. U eurozoni stopa nezaposlenosti zadržala se u srpnju na razini prethodnog mjeseca kada je iznosila 8,2 posto i bila je najniža od studenog 2008. godine. U EU je u srpnju bez posla bilo ukupno 16,823 milijuna građana, od čega 13,381 milijun u eurozoni. U odnosu na lipanj broj nezaposlenih smanjen je u EU za 82 tisuće, te za 73 tisuće u eurozoni, navode u Eurostatu.

U odnosu na prošlogodišnji srpanj broj nezaposlenih smanjen je u EU za 1,949 milijuna, te za 1,368 milijuna u eurozoni. Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najnižu je stopu nezaposlenosti u srpnju bilježila Češka, od 2,3 posto. Slijede Njemačka i Poljska s 3,4 odnosno 3,5 posto. Najviše stope nezaposlenosti bilježile su Grčka, 19,5 posto u svibnju, i Španjolska, 15,1 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u srpnju iznosila 8,8 posto i bila je za 0,2 postotna boda manja nego u prethodnom mjesecu. Bez posla je u prošlom mjesecu prema Eurostatovim podacima bila 161 tisuća građana Hrvatske, četiri tisuće manje nego u lipnju. U odnosu na prošlogodišnji srpanj njihov je broj smanjen za 38 tisuća.

Hrvatska je ujedno bila među zemljama EU-a s najvećim padom stope nezaposlenosti u srpnju u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, za 2,1 postotna boda. Najveći je pad stope nezaposlenosti u promatranom razdoblju zabilježio Cipar, za tri postotna boda.

Blago smanjena i nezaposlenost mladih

Nezaposlenost mladih u EU također je blago smanjena u srpnju, kliznuvši na 14,8 posto, s 15 posto u prethodnom mjesecu. Identičan je pad stope nezaposlenosti u toj dobnoj skupini zabilježen i u eurozoni, na 16,6 posto u srpnju. Bez posla je u prošlom mjesecu u EU bilo 3,325 milijuna građana u dobi do 25 godina, od čega njih 2,365 milijuna u eurozoni.

Njihov je broj u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec smanjen za 466 tisuća u EU, te za 294 tisuće u eurozoni. Najniže stope nezaposlenosti mladih bilježile su u srpnju Njemačka, 6,1 posto, Malta, 6,3 posto, i Češka, 6,6 posto. Najviše su pak stope nezaposlenosti mladih bilježile Grčka, 39,7 posto u svibnju, Španjolska, 33,4 posto, i Italija, 30,8 posto.

Eurostat nije raspolagao podatkom o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj u srpnju. U drugom je tromjesečju stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila 22,6 posto, s nezaposlenih 35 tisuća građana u dobi do 25 godina, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

You may also like

0 comments