Ne može se reformirati lokalna uprava bez redukcija županija

Reforme hrvatske teritorijalne uprave i samouprave još nema na vidiku, iako stručnjaci odavno upozoravaju da je nužna. Mali korak u tom smjeru mogla bi biti tek prošlotjedna najava potpredsjednika Vlade Branka Grčića da će se stvoriti zakonski mehanizam koji bi stimulirao spajanje jedinica lokalne samouprave koje se ne mogu samofinancirati, piše Glas Slavonije

Riječ je, kaže, o pokušaju spajanja jedinica, koje nemaju mogućnost samofinanciranja, s njihovim susjedima, ali na dobrovoljnoj osnovi. Mehanizmi i zakonska rješenja regulirat će se do kraja ove godine, najvjerojatnije pri samom kraju mandata ove vlade, s tim što nema ni jasnih projekcija koliko bi se time mogao smanjiti broj jedinica lokalne samouprave. Naime, Grčić kaže kako je to Europska komisija sugerirala a Hrvatska prihvatila, svjesna da “takav dobrovoljni mehanizam u nekim drugim zemljama EU nije dao nekakav sjajan rezultat”. Time se Hrvatska iznova priklanja nametnutim, nedovoljno razrađenim rješenjima upitne izvjesnosti, a tom se vrućom temom i dalje izbjegava sama ozbiljno pozabaviti, iako mnogi smatraju da je ta reforma nužna.

I predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nedavno je rekao kako će, “kada dođu na vlast”, smanjiti broj općina i gradova, tako da opstanu samo oni koji mogu funkcionirati samostalno, bez pomoći države. Za smanjenje broja županija i formiranje regija, koje stručnjaci u okviru te reforme također prizivaju, ta stranka i dalje ne želi čuti. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost i Studijskog centra za javnu upravu i javne financije zagrebačkog Pravnog fakulteta te predsjednik Instituta za javnu upravu, kaže da je i to poboljšanje u odnosu prema sadašnjem stanju te da treba težiti ne samo spajanju općina nego i spajanju općina s gradovima, što, kaže, može onda pomoći da se neki problemi riješe. “Gradovi prosječno ipak imaju bolji kapacitet i mogu zamisliti neke pozitivne rezultate ako se tri ili četiri općine spoje s gradom u veću lokalnu jedinicu. Jer ako tu budu samo općine, to znači da se spajaju dvije slabe lokalne jedinice u jednu koja neće biti puno jača. Bez uključivanja županija mogu se postići tek ograničeni rezultati, jer to neće dovesti do velikog broja takvog povezivanja, neće biti navale. Ako se ništa ne mijenja u ustroju županija, nema ni posebnog poticaja za to spajanje. Jer lokalne jedinice i sada dobro žive tako da prebacuju teret i poslove na županije. Koje su pritom preuzele niz poslova koji im po Ustavu i zakonu ne pripadaju nego ih trebaju obavljati općine i gradovi, ali neki od njih to nisu u stanju. Sada županije na tome grade svoju poziciju i žele se pokazati nezamjenjivim, što je pogrešno. One su premalene za nekakve ozbiljne poslove, koji bi se trebali sa središnje države decentralizirati na regije. U vrijeme decentralizacije 2001. godine samo su 33 grada preuzela poslove koji im po Ustavu pripadaju, a za sve ostale to rade županije, tako da sada imamo jednu neustavnu situaciju”, ističe Koprić.

Podsjeća i da je na skupu HAZU-a predočen izračun geografa kako u Hrvatskoj postoje 123 urbana središta, što, kaže, sugerira koliko imamo potencijalnih centara oko kojih se organizacija lokalne samouprave može koncentrirati. No kako ćemo to doista iskoristiti za njezino organiziranje, dodaje, drugo je pitanje, o kojemu treba razgovarati. Prema njegovim riječima, to se ne radi na karti, niti napamet, nego sve treba proći na terenu.”Dodamo li tome da se u Europi smatra kako je 5000 stanovnika donja granica za pružanje minimuma usluga, jasno je da kod nas 70 posto jedinica lokalne samouprave taj uvjet ne ispunjava. A bez toga nema dovoljno poreznih obveznika, a ni dovoljno korisnika”, upozorava Koprić.

You may also like

0 comments