Zagreb – Banke i dužnici korak su bliže pronalaženju rješenja za kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima na način da se svi takvi krediti konvertiraju u eure, doznaje se od predstavnika Udruge Frank nakon sastanka u Ministarstvu financija.
Počelo se govoriti o modelima konverzije. Iako se i dalje zalažemo za konverziju u kune, banke su ponudile konverziju u eure, što mi načelno ne prihvaćamo, ali možemo o tome razgovarati, rekao jeJurica Dobrinić iz Udruge Franak nakon današnjeg, trećeg po redu, sastanaka radne skupine koju čine predstavnici Ministarstava financija, Hrvatske narodne banke (HNB), poslovnih banaka i Udruge Franak.
Polazna osnova je svođenje glavnica na vrijednost kredita u eurima, dodao je Dobrinić, kazavši da se nije razgovaralo po kojem tečaju bi se izvršila ta konverzija. On smatra kako bi izjednačavanje glavnica značilo otpis dijela sadašnjeg kunskog duga. Iz Udruge Franak napominju da još uvijek čekaju podatke iz Hrvatske narodne banke (HNB) na temelju kojih će moći izraditi modele rješavanja problema i izračunati njihove učinke. Također najavljuju provođenje ankete među članovima o prihvatljivim modelima. Idući sastanak radne skupine u Ministarstvu financija očekuje se za dva tjedna na kojem bi trebala biti ponuđena konačna rješenja i konačni prijedlozi i banaka i dužnika.
O ovoj temi, među ostalim, govorio je u emisiji Hrvatskog radija ‘Poslovni tjedan’ Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka. ‘Bez obzira koliko bilo financijske pismenosti, onaj tko želi kupiti najjeftiniji proizvod, kupit će ga bez obrzira na opasnosti. Neki se i danas hvale kako su uspjeli nagovoriti banku da im da ‘švicarce’ iako ih je banka pokušla odgovoriti’, kazao je Bohaček. Dodao je kako se ne radi o pregovorima nego o iznalaženju rješenja za sve dužnike u švicarskom franku. ‘Prvi model rješenja ponuđen je najugroženijima. Jedino rješenje može biti dobrovoljno koje mora biti po socijalnim kriterijima i trošak moraju snositi svi sudionici’, naglasio je.
S druge strane, mnogi se ozivaju na mađasko rješenje. Kakav je, dakle, odnos banaka i vlasti u Mađarskoj?
Visokim porezima i kaznama za ‘nepoštenu igru’ sa švicarcima Mađarska je odlučila smanjiti dominaciju stranih banaka u financijskom sustavu. Među bankarskim gigantima koji su popustili pod pritiskom Orbanove politike je Erste banka, koja je pristala prodati mađarskoj vladi manjinski vlasnički udjel u banci u zamjenu za povoljnije uvjete poslovanje.
Aktualna priča oko ulaska u vlasništvo Erste banke koja traje od veljače, samo je jedan korak u realizaciji strategije smanjivanja inozemnog utjecaja nad domaćim bankarskim sektorom. Orbanov krajnji cilj je danajmanje 60 posto udjela u bankovnom sektoru završi u domaćim rukama (trenutačno je taj omjer 50:50).
Već nekoliko godina Orban sa stranim bankama igra svojevrsnu igru mrkve i batine nastojeći postići svoj cilj. Još 2010., unatoč upozorenjima Europske komisije, bankama je uveo veliki porez na aktivu, a prošle godine donio je set zakona kojima ih je prisilio da klijentima s kreditima u švicarcima vrate preplaćene kamate te da provedu konverziju svih kredita s valutnim klauzulama u kredite u forintama.
Suočene s velikim gubicima, neke banke već su izabrale izlaznu strategiju u čemu im je svesrdno pomogla vlada. Sredinom prošle godine, iz Mađarske se povukla njemačka Bayerische Landesbankkoja je mađarskoj vladi za 55 milijuna eura prodala 99,9 posto dionica Hungarian Foreign Trade Banka. Početkom ove godine dogovoreno je i preuzimanje Budimpeštanske banke, osme po veličini banke u Mađarskoj, od američke kompanije General Electric.
Sada je na redu Erste banka s kojom je dogovoren nešto blaži aranžman. Treći po veličini zajmodavac spreman je prodati po 15 posto vlasništva u mađarskoj podružnici vladi i Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), uz uvjet da Budimpešta ublaži restriktivnu politiku prema bankarskom sektoru.
Ovaj aranžman dio je nastojanja da se smanje napetosti između Orbanove vlade i banke. Premijer Orban spreman je olabaviti politiku prema bankarskom sektoru, ali od banaka zahtijeva više kredita poslovnom sektoru što je potrebno kako bi gospodarski rast dosegnuo ciljanih tri posto.
Erste banka teško je pogođena troškovima konverzije kredita u švicarskim francima te će joj svjež kapital omogućiti bolje poslovanje. U 2014. Erste grupa poslovala je s gubitkom od 1,44 milijarde eura, a glavni krivci za negativan rezultat povećani su troškovi u Mađarskoj i Rumunjskoj.