Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi branio je u raspravi s europskim zastupnicima u Strasbourgu monetarnu politiku ECB-a, kazavši da će banka ponovno razmotriti svoju politiku u ožujku te priznavši da su prognoze inflacije iz prosinca bile previše optimistične, objavio je Europski parlament.
Europski parlament raspravljao je u ponedjeljak navečer o godišnjem izvješću Europske središnje banke (ESB) za 2014. godinu. Izvjestitelj Notis Marias, grčki konzervativac (ECR), kazao je kako je važno da ECB u svom djelovanju ostane neovisna, ali i istaknuo da je potrebno uvesti neki oblik nadzora jednako kao i nad Trojkom, naročito u provođenju programa pomoći nekih država članica.
Draghi je istaknuo kako se EU nalazi u trenutku kada je na ispitu sama njezina opstojnost. S jedne strane, ukazao je na umjeren oporavak gospodarstva eurozone, potaknut uglavnom domaćom potražnjom, a s druge upozorio na jačanje rizika u pogledu izgleda za rast tržišnih gospodarstava u nastajanju, volatilnosti na financijskim tržištima i tržištima roba te geopolitičkih rizika.
Zastupnici su Draghiju postavili mnoga pitanja koja su se kretala od programa kvantitativnog ublažavanja, odluka o kamatnim stopama i posljedicama za mirovine i ušteđevine i njegova stajališta o shemi za osiguranje depozita do visokih kamata za mala i srednja poduzeća, kao i pitanja bi li države koje imaju visok suficit poput Njemačke trebale više ulagati kako bi se ispravila ta, kako neki kažu, “neravnoteža”.
Draghi je priznao da su inflatorna kretanja slabija nego što se to očekivalo u prosincu, ponajviše zbog pada cijena nafte i slabijeg rasta plaća od očekivanog. “Trebamo prepoznati trenutne gospodarske izazove i spremno odgovoriti na njih. Između prognoze i realnih rezultata inflacije postoje razlike, potrebno je revidirati trenutne sustave kako bi se riješio ovaj problem preniske i negativne inflacije. S druge strane, mjere koje su se koristile od ljeta 2014. pokazale su se dobrima i donijele su zadovoljavajuće rezultate, te su se monetarni poticaji pokazali kao dobar instrument za poticanje investicija i oporavak eurozone”, kazao je.
ECB je u siječnju objavio da oporavak inflacije očekuje tek u drugom dijelu 2016. Istaknuo je također važnost vjerodostojnosti jedinstvenog fonda za sanaciju banaka i potrebu sigurnosti depozita koja bi trebala biti ista u svim državama članicama. “Mjere raspodjele rizika treba provesti istovremeno kako bi se osigurala stabilnost bankovnih sustava. Fiskalna politika treba pridonositi gospodarskom oporavku, a istovremeno treba biti potpuno usklađena sa paktom o stabilnosti i rastu”, kazao je.
Draghi je najavio da će ECB razmotriti moguće prilagodbe monetarne politike u ožujku kada budu objavljene nove makroekonomske projekcije. Sudjelujući u raspravi hrvatska zastupnica Ivana Maletić istaknula je važnost mjera koje su do sada poduzete: “Cijenimo sve napore otvaranja financiranja europskim poduzetnicima, investitorima i istraživačima. Bez mjera fiskalne politike, provedbe reformi, podizanja konkurentnosti, ulaganja u razvoj, istraživanja i inovacije gospodarsko čudo ne može se očekivati. Gospodarski rast od 1-2 posto dugoročno znači naše zaostajanje i zato moramo učiniti sve da otvorimo nove izvore financiranja rizičnim projektima koji imaju veliki potencijal rasta.”
“Europska solidarnost i funkcioniranje jedinstvenog tržišta s istim uvjetima poslovanja potrebni su više nego ikad u dijelu postizanja istih kreditnih uvjeta i dostupnosti izvora financiranja poduzetnicima u svim državama članicama. Koliko god trebamo biti oprezni, trebamo biti brzi i odlučni u daljnjoj uspostavi bankovne unije i unije tržišta kapitala. Također, trebamo biti i inovativni u pronalaženju novih instrumenata financiranja gospodarstva”, kazala je, kako je objavio njezin ured.
