Okrugli stol o temi “Hrvatski mirovinski sustav i održivost 2. mirovinskog stupa – individualizirane kapitalizirane štednje” podijelio je stručnjake, jer jedni drže da je u postojećim uvjetima neodrživ i u konačnici nepovoljniji za umirovljenike, dok ga drugi smatraju dobrim rješenjem u nepovoljnim demografskim kretanjima i starenju stanovništva.
Docentica s Katedre za rad i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivana Vukorepa drži da je 2. mirovinski stup koristan dopunski instrument socijalne sigurnosti u starosti, koji doprinosi većoj pravednosti prema pojedincu koji izdvajanjem štedi za starost.
Oko 52 posto umirovljenika u 1. stupu ima višu mirovinu nego što je pravično
Po njezinim riječima, u 1. mirovinskom stupu, koji je jako redistributivan, preizraženo je načelo solidarnosti u odnosu na uzajamnost. Oko 52 posto umirovljenika u 1. mirovinskom stupu ima višu mirovinu nego što bi to bilo pravično, jer ima 14 kategorija privilegiranih korisnika mirovine (obiteljske, invalidske, najniže) pa je neravnoteža u sustavu znatno izražena, upozorila je.
Radno aktivni zaposleni ne žele plaćati tako visoke doprinose i poreze za financiranje prenapregnutog 1. mirovinskog stupa. Stoga Vukorepa smatra da je 2. mirovinski stup koristan instrument, no podložan je određenim rizicima, kao i 1. stup, ali uz tržišne i osobne rizike (isprekidanost karijere, niska plaća).
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da je 2. mirovinski stup odgovor kako povećati visinu mirovina bez narušavanja fiskalne održivosti, te tvrdi kako uz sadašnju fiskalnu i monetarnu politiku održivost postojećeg mirovinskog sustava nije upitna.
Profesor s Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević, međutim, kaže da je 2. mirovinski stup neodrživ iz dva razloga – zbog stalnog pada zaposlenosti, a time i uplata u sustav od početka reforme, te pritiska banaka da se poveća izdvajanje, što bi pojačalo neodrživost jer je u proteklih 12 godina oko 60 milijardi kuna izdvojeno iz realnog sektora, a rezultirale su s oko 20 milijardi kuna prinosa, što znači da je efikasnost tog sustava minus 40 milijardi.
Jakovčević i Lovrinović predlažu ukidanje 2. stupa
Nema govora da smo izašli iz tranzicijskog troška pa predlažem da se 2. stup ukine, a država uzme te obveznice, čime bi javni dug pao s 88 na 72 posto BDP-a. Time bi Hrvatska postala najmanje zaduženom zemljom po kriteriju udjela javnog duga u BDP-u, poručio je Jakovčević.
Lider stranke Promijenimo Hrvatsku i profesor s Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović tvrdi da je 2. mirovinski stup “velika obmana”, jer svaki mjesec mirovinskom sustavu nedostaje 40 posto novca za isplatu mirovina. Upitao je koja to institucija s takvim omjerom može ulagati u neki stup da bi iz njega zarađivala, ustvrdivši kako je to pitanje elementarne logike.
Kao znanstvenik i u ime stranke Promijenimo Hrvatsku zalažem se za transformaciju 2. mirovinskog stupa tako da se osobni računi prenesu u 1. stup, a 2. stup postane dragovoljni. Naši građani ne znaju što se događa, jer 2. mirovinski stup nije štednja niti će pridonijeti povećanju mirovina u budućnosti, već samo vodi povećanju poreza kako bi se mogla financirati zarada društava za upravljanje mirovinskim fondovima, koja jedina na tome zarađuju.
Ljudima se mora dati mogućnost da slobodno odlučuju o tome nakon što su na nedemokratski način, jer su morali, ušli u 2. mirovinski stup. Takav mirovinski stup u Europi više ne postoji i nećemo biti zemlja na kojoj će netko eksperimentirati, poručio je Lovrinović.
Ni profesor Međunarodne ekonomije Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nije za 2. mirovinski stup, jer Hrvatska kao jedna od najnerazvijenijih zemalja EU-a nema razvijeno tržište kapitala, pa fondovi uglavnom kupuju državne obveznice. Problem vidi u nefunkcioniranju hrvatske ekonomije, iz čega proizlaze svi drugi problemi.
(Hina)
